Kategorije
VIJESTI

Austrijski ustavni ekspert i bivši sudac Ustavnog suda BiH Joseph Marko direktno u metu: “Osnovni problem Bosne i Hercegovine je etnifikacija institucija”

Izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt su važne i neophodne za transparentnije izbore, ocjenjuje bivši međunarodni sudac Ustavnog suda BiH i profesor ustavnog prava u Grazu Joseph Marko.

Schmidt je u srijedu 27. jula nametnuo izmjene Izbornog zakona koje se odnose na integritet izbornog procesa, ali je odustao, kako kažu bh. zvaničnici od paketa “političkih izmjena” nakon negodovanja u javnosti – prenosi Radio Slobodna Evropa.

Donesene izmjene odnose se na više iznose novčanih kazni za kršenje zakona i izbornog procesa, ali i sprječavanje zloupotreba javnih resursa u političke svrhe, zabranu govora mržnje i niz drugih odluka kojima se sprječavaju izborne malverzacije.

Danima prije donošenja odluke, u BiH se spekuliralo o sadržaju paketa trećih po redu bonskih ovlasti Christiana Schmidta, posebno o dijelu koji se, prema dokumentu koji je objavljen u medijima, odnosi na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta entiteta Federacija BiH.

Planiranim odlukama, od kojih je Schmidt samo privremeno odustao i dao šansu bh. zvaničnicima da se još jednom pokušaju sami dogovoriti, nakon niza neuspješnih pregovora koji su trajali godinu dana, predviđa se prag od tri posto iz svakog kantona za svaki od tri konstitutivna naroda.

Samo iz kantona koji pređu taj prag bili bi imenovani delegati u Dom naroda FBiH, što bi, kaže Marko, bilo kršenje temeljnih ljudskih prava. Opći izbori u BiH raspisani su za 2. oktobar 2022.

RSE: Mislite li da će lideri stranaka u BiH iskoristiti vrijeme koje su dobili i doći do kompromisnog rješenja o izbornoj reformi?

Marko: Mogao bih jedino spekulirati o tome. Jako su važne ove tehničke izmjene Izbornog zakona, neophodne. U mom razgovoru s nekoliko mladih ljudi u BiH, ukazali su mi na otvorene zloupotrebe, ucjene birača i koliko je to jeftino.

Naprimjer, za ljude koji rade u tvornicama, moraju fotografirati glasački listić i poslati svome poslodavcu. To je velika zloupotreba kojoj se mora stati u kraj.

I iz tog razloga mislim da su tehničke izmjene opravdane i apsolutno potrebne, naravno u skladu s vladavinom prava.

Ovo daje vremena liderima da premaše prepreke, da se savladaju prepreke.

Međutim, vrlo sam skeptičan prema samim stranačkim čelnicima i koliko su spremni odreći svoje apsolutne moći, što je zasnovano na tim njihovim kartelima moći, potpunoj vladavini.

Prema mom mišljenju, civilno društvo mora dobiti mnogo više glasa.

Također u pregovorima i u tom pogledu mislim da bi bila dobra ideja za Europsku uniju u tandemu s visokim predstavnikom da počnu javne procese rasprava o neophodnim ustavnim reformama u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava.

RSE: Kako gledate na ulogu visokog predstavnika u BiH, imajući u vidu da dio BiH ili makar zvaničnici u entitetu Republika Srpska kažu da ne poštuju ni visokog predstavnika ni njegove odluke, ali i posljednje reakcije u Sarajevu najprije u vezi s izbornim izmjenama?

Marko: Pa, mislim da morate jasno vidjeti da dolazi do potpune promjene situacije nakon općih izbora 2006. godine.

Nakon izbora 2006. godine, visoki predstavnik i njegov pravni odjel bili su vrlo utjecajni kako bi se uspostavila mnogo integriranija država, kada sam već spomenuo graničnu policiju, ali i uvođenje poreza na dodanu vrijednost, i ne manje važno vojna integracija vojski, barem na papiru.

Ali s pitanjem reforme policije, svi ovi reformski napori da se stabilizira ne samo politički nego i ekonomski sustav Bosne i Hercegovine su završili, kada su izborni rezultati ponovno dali punu vlast trima jednonacionalnim strankama, tvrdeći da mogu same zastupati volju i interese konstitutivnih naroda.

A od 2006. naovamo svi reformski napori su konstantno blokirani od onoga što ja nazivam kartelom moći SNSD-a (Saveza nezavisnih socijaldemokrata) i Milorada Dodika, SDA (Stranke demokratske akcije) i HDZ-a (Hrvatske demokratske zajednice).

Ove tri monoetničke stranke zapravo tvore kartel moći “zavadi i vladaj” etnički segregiranima.

Mislim da je to sada osnovni problem Bosne i Hercegovine kako prevladati potpunu “etnifikaciju” institucija i državnu zarobljenost institucija koja omogućava da te tri monoetničke stranke svaki put pobjeđuju na izborima.

Mislim da se međunarodna zajednica mora doista probuditi i vidjeti da je to pravi problem za napredak BiH na putu ka europskim integracijama, a nažalost institucije Europske unije, a još više, nekoliko država članica nisu zainteresirani za prevladavanje ovih mehanizama blokade koji se u BiH obično zlorabe u zakonodavnim procesima.

Cijeli intervju pročitajte na portalu Radio Slobodna Evropa.

Napišite Komentar..