“Zamolio sam talijanskog kolegu Antonia Tajanija i slovensku kolegicu Tanju Fajon da se snažno založimo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom krajem ove ili početkom iduće godine”, rekao je Grlić Radman.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je danas u New Yorku da je pozvao kolege iz Italije i Slovenije da se “snažno založe” za skoro otvaranje pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom.
Na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a održana je trilaterala ministara vanjskih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije koji su se sastali i s kolegama sa zapadnog Balkana.
“Zamolio sam talijanskog kolegu Antonia Tajanija i slovensku kolegicu Tanju Fajon da se snažno založimo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom krajem ove ili početkom iduće godine”, rekao je Grlić Radman.
Started my #UNGA week with trilateral 🇭🇷🇮🇹🇸🇮 meeting with our #WesternBalkans colleagues. It is time to move forward on the #enlargement, by fulfilling all the conditions with necessary reforms.
We will continue to help our #WB partners in this endeavor. pic.twitter.com/qFqJFv71VXč𝘭𝘢𝘯𝘢𝘬 𝘴𝘦 𝘯𝘢𝘴𝘵𝘢𝘷𝘭𝘫𝘢 𝘪𝘴𝘱𝘰𝘥 𝘰𝘨𝘭𝘢𝘴𝘢— Gordan Grlić Radman (@grlicradman) September 18, 2023
“Sve zemlje zapadnog Balkana moraju se priključiti zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici”
Srbija i Crna Gora vode pregovore ali prilično sporo, Sjeverna Makedonija i Albanija tek su ih službeno otvorile 2022., BiH je u decembru prošle godine dobila status kandidata, a Kosovo ima status potencijalnog kandidata.
Grlić Radman je dodao da se založio za što skorije članstvo zapadnog Balkana u EU-u, ali na osnovu vlastitih postignuća, kriterija o proširenju.
Šef hrvatske diplomatije ističe da se “sve zemlje zapadnog Balkana moraju priključiti zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici”. To najteže ide Srbiji koja se nije pridružila sankcijama protiv Moskve zbog rata u Ukrajini. Prije dolaska u New York, ministar je posjetio hrvatsku poslovnu zajednicu u Seattleu i Los Angelesu.
“Sreo sam vibrantnu, snažnu zajednicu, ali to je već četvrta, peta čak i šesta generacija hrvatskih iseljenika. Neki ne znaju hrvatski, materinji jezik, ali snažno osjećaju pripadnost Hrvatskoj”, rekao je Grlić Radman.
