Istakao je da je razgovarano i o pitanju autoputa, podsjećajući da se ranije govorilo da je neka trasa zaobilazila Goražde, odnosno zaobilazila jedan krak koji bi povezivao jedan dio Bosne i Hercegovine i sa Sarajevom.
Prvi potpredsjednik Vlade Srbije i ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić sastao se u petak u Beogradu s ministrom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinom Konakovićem s kojim je razgovarao o međusobnim odnosima dviju zemalja, ekonomskoj saradnji i rješavanju otvorenih pitanja.
Dačić je na zajedničkog konferenciji za novinare izjavio da Srbija i BiH imaju mnogo prostora za unapređenje međusobnih odnosa.
“To prije svega zavisi od političke volje i želje da utvrdimo obostrane zajedničke interese. To znači da vidimo koja pitanja su otvorena i treba da ih rješavamo, kao što je pitanje državne granice, korištenja vodnog potencijala Drine, kao i pitanje ekonomske saradnje. Podsjetit ću da je BiH među najvećim spoljnotrgovinskim partnerima Srbije. Srbija je životno zainteresovana za mir i stabilnost u BiH, između ostalog i zato što veliki broj Srba živi u BiH”, naglasio je Dačić.
Kazao je da BiH i Srbiju veže nekoliko spornih tačaka poput pitanja područja oko hidroelektrana na Drini, kao i dva sela.
“Mislim da tu treba da se nađu praktična i održiva rješenja. Tu je naravno sukcesija bivše države Jugoslavije, pitanje nestalih lica, korištenje velikog hidropotencijala rijeke Drine, izgradnja insfrastrukturnih projekata. Vitalno životno pitanje je naravno autoput Beograd – Sarajevo, jer mislim da je to možda i nezabilježen slučaj da između dva glavna grada u Evropi ne postoji tako dobra infrastrukturna komunikacija kao što je to između Beograda i Sarajeva”, rekao je Dačić.
Dodao je kako očekuje da BiH i Srbija u narednom periodu definišu zajedničke interese i da na tome rade zajedno.
“Srbija prihvata svaki dogovor koji tri naroda i dva entieta postignu o njihovoj daljoj budućnosti. Zainteresovani smo za intenzivne bilateralne odnose, politički dijalog, za izgranju povjerenja i solidarnosti između dvije države što obuhvata saradnju sa centralnim i entitetskim vlastima”, istakao je Dačić.
Konaković je na zajedničkoj konferenciji za novinare posebno naglasio značaj političke stabilnosti na prostoru jugoistočne Evrope.
“Smatramo tu stabilnost preduslovom za bilo kakvu ozbiljnu reformu i bilo kakav integracijski proces, posebno na putu evropskih integracija na koji smo, čini mi se, krenuli zajedno”, kazao je Konaković.
Istakao je kako su danas otvorili neka od pitanja te da su se dogovorili da će ih početi rješavati.
“Čini mi se da predugo stoje i da bez nekih velikih razloga se ne rješavaju. Proces koji zovemo ‘vrijeme zamrznutog konflikta’ na ovim prostorima ne donosi nam ništa dobro. Bosna i Hercegovina i region imaju veliki problem odlaska mladih ljudi s ovih prostora u potrazi za boljim životom. Ono što mi u Bosni i Hercegovini dobijemo kao odgovor kada radimo neke ankete je da mladi ljudi kažu ‘odlazimo primarno zbog političkog stalnog konflikta’ u kojem ne vide neku svijetlu budućnost. To već postaje ozbiljan problem za demografsku sliku i za radnu snagu i za budućnost bilo kakve ozbiljne ekonomije i ta statistika nas obavezuje da počnemo praviti kompromise za koje do sada nije bilo hrabrosti dugo”, kazao je Konaković.
Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji te da je razgovarano i o evropskom putu.
“Neke procese ste vi već prošli pa ćemo koristiti i taj transfer znanja kako bi imali korist, a u nekim procesima i zajedno nastupali prema ljudima unutar Evropske unije i prema nekim drugim tržištima jer Bosna i Hercegovina, kako je mi vidimo, i naša misija je da joj vratimo poziciju mosta između Istoka i Zapada, mjesta na kojem se Istok i Zapad mire i susreću, mjesta prilika i šansi, a onda zajedno s kolegama iz Srbije vidimo i neka nova tržišta, eventualno na Istoku u kojima bismo mogli zajednički nastupati. Veliki je niz potencijala unutar naših odnosa, uvažavajući činjenicu da naša bogata istorija ima i te bolne trenutke unutar kojih nije lako praviti neke kompromise. Ali došli smo do realnog zaključka da jedino što je preostalo i onima koji ne žele, jeste politički kompromis, a sve zarad ljudi koji su ostali da žive na ovim prostorima”, rekao je.
Dodao je da su razgovarali i o energetskim projektima za koje je rekao da su vrlo važni.
“Tu smo vrlo spremni da iskoračimo i da država Bosna i Hercegovina zajedno sa Srbijom radi projekte na Drini, da se još neki potencijali otvore i da se o njima razgovara”, kazao je Konaković.
Istakao je da je razgovarano i o pitanju autoputa, podsjećajući da se ranije govorilo da je neka trasa zaobilazila Goražde, odnosno zaobilazila jedan krak koji bi povezivao jedan dio Bosne i Hercegovine i sa Sarajevom.
“Tu smo se lagano dogovarali da su te modifikacije moguće i da taj infrastrukturni projekat također bude jedan od naših prioriteta”, kazao je Konaković te dodao:
“Vidim da u dijalogu u jednom danu mi uspijevamo delegirati teme i da ćemo napraviti neke iskorake po tim temama. Dogovorili smo se da eksperti i komisije krenu da rade, da se sastanu, da počnu rješavati probleme, i čini mi se da je to dovoljno za ovaj naš prvi susret.”
Dodao je kako razumije i zainteresiranost Srbije za procese u Bosni i Hercegovini.
“Važno nam je da čujemo i da mi naglasimo da se odluke donose u institucijama Bosne i Hercegovine. Kako razumijemo interes hrvatske vlade za procesima u Bosni i Hercegovini, jednako razumijemo i Srbiju koja ima i srpski narod unutar Bosne i Hercegovine, ali ima i komšiju, susjeda Bosnu i Hercegovinu koja ne može biti nebitna”, kazao je.
Na kraju je posebno naglasio važnost integracijskih procesa u regiji.
“Mi smo za integracijske procese kada je riječ o ovom tržištu regionalno. Nadamo se da ćemo brzo ratificirati dokumente iz Berlinskog procesa. Oni otvaraju neki dodatni prostor za komunikaciju uz CEFTU, a onda razgovarati o drugim integracijskim procesima. Mislim da neko naše međusobno uvezivanje, povezivanje može biti nova prilika i šansa i upravo je to zadatak da sad počnemo birati teme koje mogu biti realizirane brzo i one će nam olakšati da se i o ovim težim pitanjima u skorom vremenu lakše dogovaramo”, rekao je Konaković.
Kazao je kako ne smatra da je prekršio Ustav time što je ambasadoru BiH pri UN-u Svenu Alkalaju dao upute o načinu glasanja u UN-u, iako za to nije postojao konsenzus u Predsjedništvu BiH.
“Moje kolege iz Predsjedništva, Željko Komšić i Denis Bećirović, gledamo na jedan način, moja kolegica Željka Cvijanović, predsjednik RS Milorad Dodik gledaju na drugi način. I upravo je to test za nas. Ako ćemo se na tim stvarima ponovo konfrontirati i zaustaviti sve što je ljudima u BiH važno, nećemo se pomjerati naprijed. A ako shvatimo te razlike, mislim da ćemo se brzo pomjerati”, rekao je Konaković.