MILAN DUNOVIĆ DIREKTNO: “Izvršen udar na integritet izbornog procesa, a pojedine stranke iz Sarajeva jedva čekaju da ih HDZ pozove na pregovore”

VIJESTI

Milan Dunović, potpredsjednik FBiH u emisiji Plus Hayat TV-a govoreći o izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo Christian Schmidt, ali i o zahtjevu člana Predsjedništva Željka Komšića od Ustavnog suda, koji je zatražio ocjenu ustavnosti Schmidtove odluke, je napomenuo da je Komšić uputio i zahtjev za privremenu mjeru što bi u konačnici značilo da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom bi se suspendovale nametnute izmjene Izbornog zakona.

“Problematična je izmjena Izbornog zakona u nekoliko tačaka, ali navest ću nekoliko. Konkretno presuda ‘Komšić’ iz 2015. godine kojom je Ustavni sud rekao da izbor predsjednika i potpredsjednika oba entiteta nije u skaldu sa Ustavom, jer je onemogućeno građanima koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda da budu birani. Ukrao je demokratski proces glasanja od građana i napravio obmanu prema političkim subjektima. Da su politički subjekti znali prije predizborne kampanje da će doći do nametanja izmjena Izbornog zakona, vjerovatno bi kreirali drugačije liste za vlast – pojasnio je Dunović.

Navodi da je pogodovao HDZ-u, te da je izmjenama Izbornog zakona napravljen veliki paradoks.

“U narednim izbornim ciklusima HDZ ne mora imati nijednog kandidata za Predstavnički Dom Federacije i Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine, a bili bi nezaobilazan faktor u formiranju Vlade Federacije. Bitno bi im bilo samo da u kantonalnim skuptšinama postignu dobar rezultat. To je pravni paradoks i dovodimo u poziciju jednu političku stranku da upravlja procesima bez obzira na izborni rezultat”, kazao je Dunović.

Tvrdi kako je izvršen udar na integritet izbornog procesa, jer donijeti takve izmjene nakon održanih izbora mijenja pravila po kojim su se izbori održali.

“Prilikom donošenja odluka, Schmidt se pozivao na deblokadu procesa u Federaciji, međutim deblokada nije napravljena. Prvim korakom se definiše popuna Doma naroda, zatim izbor predsjednika i potrpredsjednika Federacije, imenovanje vlade i glasanje u entitetskom parlamentu. Kod delegiranja delegata u kantonalnim skupštinama u Domu naroda Federacije umjesto dosadašnjih 17, sada imamo 23 delegata u klubovima konstituvnih naroda i umjesto 7 u klubu ostalih, sada imamo 11. Delegiranje će se raditi po popisu iz 2013. godine, to je također jedna od spornih stvari. Korištenjem popisa iz 2013. godine zaključujemo da je implementiran Aneks 7, odnosno povratak svi na svoje. Izgleda da je visoki predstavnik na mala vrata ozakonio rezultat etničkog čišćenja u ratu”, govori Dunović.

č𝘭𝘢𝘯𝘢𝘬 𝘴𝘦 𝘯𝘢𝘴𝘵𝘢𝘷𝘭𝘫𝘢 𝘪𝘴𝘱𝘰𝘥 𝘰𝘨𝘭𝘢𝘴𝘢

“HDZ bi uvijek imao 11 plus ruku koliko je neophodno za imenovanje predsjednika i potpredsjednika Federacije. Nova blokada je ta na koji način će se delegirati delegati. Izbor predsjednika i potpredsjednika Federcije je zamislio na način da se biraju tri osobe iz tri konstitutivna naroda. Time zanemaruje presudu ‘Komšić’. Zatim se te tri osobe trebaju dogovoriti ko je predsjednik Federacije, a iz ranijih iskustava znamo da je dogovor nemoguć. Onda govori ukoliko se dogovor ne postigne, tada to radi Predstavnički dom. On nije predvidio šta će se desiti ako se ne postigne većina, odnosno ako svako od tri imenovana lica ne dobije po trećinu glasova i niko ne dobije natpolovičnu većinu. Mi tada nemamo predsjednika i potpredsjednika Federacije. Ta blokada nije otklonjena”, pojašnjava Dunović i nastavlja.

“Naredna blokada koju je ‘otklonio’ je izbor Vlade Federacije. Pod pretpostavkom da se ova tri lica dogovore ko je predsjednik Federacije, imaju 30 dana da imenuju Vladu Federacije. Međutim, ne postoji sankcija i ne postoji način da se premosti problem, ako problem bude u tome da oni ne obave svoj posao. Blokade su moguće, imali smo tri godine blokadu imenovanja sudija Ustavnog suda. Čavara se nije ni konsultovao, donio je protuustavnu odluku, pa je pod pritiskom OHR-a imenovao kako je imenovao”, navodi Dunović.

Smatra kako ne postoji alternativa ako predsjednik i potpredsjednici Federacije ne budu htjeli imenovati vladu.

Ako i taj korak postignemo, on kaže nije moguće da se jedan zakon usvoji u jednom domu, a da u drugom stoji u ladicama doživotno.

“Tvrdim da taj poblem nije riješio, jer je rečeno da se jedan zakon u roku 45 dana mora staviti na dnevni red drugog doma. Eksplicitno je naveo da ako se to ne uradi, taj rok se može produžiti na 30 dana. Postavlja se pitanje, o svakoj tački dnevnog reda se delegati izjašanjavaju glasanjem, šta ako ne prihvate dnevni red, ni tu ne postoji sankcija i sigurno ćemo ponovo imati iste blokade. Viskoi predstavnik je pogodovao jednoj političkoj stranci i nije napravio nikakvu deblokadu. Slušamo od predstavnika različitih političih stranaka u Sarajevu da oni ‘studiraju’ tu odluku, da misle da ova apelacija nema smisla, a ne rade ništa. Govore da je HDZ nezaobilazan faktor, da se sa njima mora razgovarat. Time samo šalju poruku HDZ-u da jedva čekaju da ih Čović pozove na pregovore. Kako se ‘studira’ odluka koja se pročita za sat vremena”, kaže Dunović.

SB