Kategorije
VIJESTI

NEUGODNA VIJEST ZA KONAKOVIĆA I RADONČIĆA: Izvještaj Međunarodne krizne grupe potvrdio da su HDZ i “dvije bošnjačke stranke” prihvatile “kompromisni prijedlog” izmjena izbornog zakona!

U izvještaju se podsjeća kako je kompromisni prijedlog o izbornom sporu “dobio odobrenje krajem marta iz vodeće hrvatske stranke i dvije od tri stranke s bošnjačkom većinom (NiP i SBB, op. SB) koje su učestvovale u razgovorima, ali se jedna bošnjačka stranka (Stranka demokratske akcije) uzdržala”.

Međunarodna krizna grupa (ICG) čije je sjedište u Bruxellesu u najnovijem izvještaju detaljno analizira prilike u zemljama zapadnog Balkana. U posebnom poglavlju posvećenom Bosni i Hercegovini ICG, prilično realistično opisuju glavne uzrok krize u BiH, piše Hrvatski Medijski Servis.

“Dok su Srbi pokretali nešto što se moglo smatrati usporenim pokušajem bijega iz BiH dugo tinjajući spora između Bošnjaka i Hrvata oko Izbornog zakona je eskalirao”, navodi se u analizi ICG-a.

Kad je riječ o spornom Izbornom zakonu, pojašnjava se kako postoje dva isprepletena pitanja čije rješavanje zahtijeva mijenjanje Ustava. Prvo pitanje odnosi se na ustavnu odredbu koja zahtijeva da samo Bošnjaci, Hrvati i Srbi mogu biti birani u državno Predsjedništvo i Dom naroda (jedan od dva federalna zakonodavna doma). Niz slučajeva Europskog suda za ljudska prava koji datira iz 2009. utvrdio je da te odredbe krše Europsku konvenciju o ljudskim pravima, jer manjine izvan ove tri grupe nemaju pravo kandidirati se za spomenute institucije.

 

“Čelnici bosanskih Hrvata inzistiraju da se ove sudske presude rješavaju u tandemu s drugim pitanjem- zahtjevom Hrvata za ‘legitimnim predstavljanjem’. Ovaj izraz se odnosi na ideju da se bosanskim Hrvatima treba dopustiti da biraju svoje predstavnike”, navodi se u izvješću ICG-a.

Za razliku od Bošnjaka i Srba, Hrvati, podsjeća ICG, ne čine većinu ni u jednom entitetu i stoga nemaju entitetsku zaštitu. Njima su, naglašava se, domovi naroda i Predsjedništvo od vitalnog značaja.

“U tri navrata Željko Komšić, etnički Hrvat čija podrška dolazi većinom iz bošnjačke većine, pobijedio je na izborima za tročlano Predsjedništvo – koji nominalno predstavlja Hrvate – ali uz minimalnu potporu hrvatskih birača”, precizira se u izvješću ICG-a.

Međunarodna krizna grupa primjećuje kako “izborni spor truje odnose kako na nacionalnoj razini, tako i u Federaciji, ali još neposrednije potkopava svaku nadu da će Hrvati i Bošnjaci predstavljati jedinstvenu frontu protiv srpskog separatizma”.

 

“Doista, taj spor je imao obrnuti učinak, okupljajući hrvatske vođe i Dodika u međusobnom suprotstavljanju Sarajevu. Štoviše, Hrvatska – koja ima značajnu težinu kod bosanskih Srba – malo je vjerovatno da će iskoristiti svoju moć da suzbije prividno secesionističko skretanje Banja Luke. Naprotiv, Hrvatska (uz Sloveniju i Mađarsku) je jasno dala do znanja da će blokirati sankcije EU protiv Dodika”, navodi ICG.

U izvještaju se podsjeća kako je kompromisni prijedlog o izbornom sporu “dobio odobrenje krajem marta iz vodeće hrvatske stranke i dvije od tri stranke s bošnjačkom većinom (NiP i SBB, op. SB) koje su učestvovale u razgovorima, ali se jedna bošnjačka stranka (Stranka demokratske akcije) uzdržala”.

“Dok se ovaj spor odvija, čelnici bosanskih Hrvata izvlače svoje frustracije opstruirajući vladu u Federaciji kad mogu. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i stranke s bošnjačkom većinom nisu se uspjele dogovoriti o koalicijskoj vladi nakon izbora u oktobru 2018.; prethodna vlada ostala je na dužnosti kao privremena. Zastoj je blokirao imenovanja sudija entitetskog Ustavnog suda, koji je smanjen na pet (od ukupno devet) sudija i stoga ne može ispuniti svoj mandat. Rizik je da će HDZ i njegovi saveznici iskoristiti sva mjesta koja osvoje u oktobru da nastave ili eskaliraju svoju opstrukciju, navodi se uz ostalo u analizi Međunarodne krizne grupe (ICG).

Cijelu analizu možete pročitati OVDJE.