Proizvođači peleta prijete gašenjem proizvodnje ako im se ne dopusti izvoz

VIJESTI

“Ako potraje do 31. januara neki će propasti, a neki će morati obustaviti proizvodnju”, upozorava Novaković.

Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača kaže da je današnji sastanak proizvođača reakcija na zabranu izvoza peleta do 31. januara 2023. godine i da je evidentno da je tržište snabdjeveno preko 95 posto.

“Niko ne traži pelet i potpuno je nelogična odluka o produženju zabrane do 31.1. imajući u vidu da je domaće tržište u najvećoj mjeri osigurano. Jedan proizvođač je rekao da u njegovom dijelu tržišta ima potražnje za peletom i mi smo se dogovorili da pokušamo naći modalitete da u sljedećih sedam dana popunimo i taj dio tržišta, da izvršimo analizu javnih nabavki i da znamo koliko je potrebno za javne nabavke peleta u BiH. Mada nam je neshvatljivo da se javne nabavke za energentom za grijanje objavljuje u listopadu i studenom. To je moralo biti mnogo ranije da bi mogli planirati i predvidjeti neke smetnje u provođenju čitave javne nabavke”, govori Ivanović, prenosi Klix.

Dodaje kako je ogromna šteta sa zabranom kako za proizvodnju peleta, tako i za drvnu industriju, znajući da je dozvoljen izvoz ogrjevnog drveta.

“Sada imamo apsurdnu situaciju da dobavljači drveta koji to tehničko drvo više isplati cijepati i izvoziti, nego isporučivati prerađivačima drveta koji prave elemente za namještaj,” pojašnjava Novaković.

Kaže kako su dali rok od sedam dana i da su otvoreni za razgovor s vlastima i da će učiniti dodatni napor da opskrbe u potpunom obimu tržište, a da će, ako ne bude kvalitetne reakcije na njihovu inicijativu, razmisliti o sljedećim potezima.

č𝘭𝘢𝘯𝘢𝘬 𝘴𝘦 𝘯𝘢𝘴𝘵𝘢𝘷𝘭𝘫𝘢 𝘪𝘴𝘱𝘰𝘥 𝘰𝘨𝘭𝘢𝘴𝘢

“Mi imamo veliki problem s tradicionalnim tržištima Slovenija, Italija, novim tržištima Austrija i Njemačka koji su uskraćeni za pelet s našeg tržišta iako su ugovorili određene količine s proizvođačima iz Bosne i Hercegovine i neki čak avansirali. Neki tradicionalni kupci koje ćemo izgleda nepovratno izgubiti. Pored štete jednokratne, ogromna je šteta ako izgubimo ta šteta koja smo gradili godinama”, kaže Novaković.

On objašnjava da je proizvodnja peleta u Bosni i Hercegovini počela zbog izvoza i da su svi prilagodili proizvodnju europskim normama bili fokusirani na izvoz. Kaže kako će se vjerojatno obratiti veleposlanstvima i gospodarskim komorama tih država da pokušaju sa svoje strane da se uključe u situaciju.

“Šteta za vanjskotrgovinsku balansu Bosne i Hercegovine je po našoj procjeni od 300 do 500 milijuna eura i to nije dobro za renome ove države i trebalo bi imati u vidu”, govori Novaković.

Upozorava da bi posljednja reakcija bila obustavljanje proizvodnje i slanje ljudi na kolektivni godišnji odmor, jer proizvodnja ne može funkcionirati bez izvoza i bez domaćeg tržišta.

“Ako potraje do 31. januara neki će propasti, a neki će morati obustaviti proizvodnju”, upozorava Novaković.

U formiranju cijene najveći pritisak prave ulazni troškovi i ukoliko se drveni otpad kupuje od drugih pilana to čini preko 50 posto troškova proizvodnje, a do prošle godine je činilo 30 posto.

“Cijena se kreće od 680 KM do 750 KM po toni trenutno”, kaže Novaković.