RENOMIRANI POLITIČKI LIST O SCHMIDTU: “Ograničeno iskustvo s Balkanom, odluke bez presedana”

VIJESTI

Christian Schmidt, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, uzburkao je državu nestalnim pristupom svojoj ulozi, koja se općenito smatra nepristranom.

Lavini komentara i kritika pod kojima se našao visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, uglavnom nakon nametanja izmjena na Izborni zakon BiH i Ustav entiteta Federacija BiH na izbornu noć u oktobru prošle godine, pridružili su se i mnogi strani mediji. Renomirani politički list Foreign Policy donosi kritički osvrt na rad njemačkog diplomata, nazivajući njegovu intervenciju na noć izbora kao “potez bez presedana”.

Christian Schmidt, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, uzburkao je državu nestalnim pristupom svojoj ulozi, koja se općenito smatra nepristranom. Ljutito je reagirao na novinare, pozivao se na austrijskog cara Franju Josipa I u jednom intervjuu, a čak je inzistirao na tome da su ga bh. građani usput dočekali “kao pop zvijezdu”, navodi se u tekstu pod slikovitim nazivom “Mirovni izaslanik za BiH uhvaćen u političkom povlačenju užeta” kojeg potpisuje Dariusz Kalan, dopisnik stacioniran u Varšavi.

IZNENADNO NAMETANJA IZMJENA IZBORNOG ZAKONA
“Schmidt također nije bježao od uplitanja u politiku zemlje. Nekoliko minuta nakon zatvaranja birališta na općim izborima u BiH u oktobru prošle godine, Schmidt je iznenada nametnuo izmjene ustavnih i izbornih zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine, jednom od dva politička entiteta u zemlji – što je potez bez presedana. Ustavni sud BiH odgodio je odluku o ocjeni zakonitosti izmjena, što znači da će one zasad ostati na snazi“, ističe se u tekstu.

Autor napominje kako Schmidtovi kritičari smatraju da ove promjene osnažuju razdorne nacionalističke snage u BiH, te podsjeća kako su i njemački su mediji ovog mjeseca prenijeli da je grupa bivših diplomata i stručnjaka poslala pismo njemačkom parlamentu pozivajući na Schmidtovu smjenu, optužujući ga da štiti one koji “rade na potkopavanju i uništenju države”. Visoki njemački dužnosnici, uključujući bivšeg šefa osoblja visokog predstavnika, navodno su bili među potpisnicima. U intervjuu za Foreign Policy prošlog novembra, Schmidt je rekao da su amandmani neophodni kako bi država postala funkcionalnija. “Moja je namjera bila deblokirati državu”, rekao je.

Tekst podsjeća da se Schmidtovo imenovanje desilo u augustu 2021., a uslijedilo je nakon duge karijere u njemačkoj politici. Naglašava se kako je imao “ograničeno iskustvo s Balkanom”, služeći kao dugogodišnji zamjenik ministra odbrane, a kasnije i ministar za hranu i poljoprivredu u vladi. Ovu poziciju uvijek obnaša strani dužnosnik, a položaj nosi značajnu moć, ali malo formalne odgovornosti, navodi se u tekstu i dodaje kako se visoki predstavnik smatra “čuvarom Dejtonskog sporazuma iz 1995., kojim je okončan rat u BiH, i može smijeniti javne dužnosnike ili usvojiti obvezujuće odluke kada se čini da lokalni političari nisu voljni djelovati”.

Dejtonski sporazum uspostavio je kompliciranu strukturu upravljanja u BiH. Država ima tročlano Predsjedništvo u kojem su predstavnici Bošnjaka, Srba i Hrvata. Parlament se sastoji od dva doma, jednog s izravno izabranim članovima i jednog s članovima koje imenuju zakonodavci iz svakog političkog entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine, koju čine većinom Bošnjaci i Hrvati, i Republike Srpske, koju većinski naseljavaju Srbi. Svaki od političkih subjekata također ima svog predsjednika i potpredsjednike.

UPLITANJE IZVANA
“Amandmanima koje je Schmidt najavio prošle godine povećat će se broj mjesta za zakonodavni klub svakog političkog subjekta u Domu naroda, sa 17 na 23. Također će se povećati prag za nominaciju za predsjednika i potpredsjednike Federacije Bosne i Hercegovine s 35 posto za svaki nacionalni klub na gotovo 48 posto — u skladu s dugogodišnjim zahtjevima Hrvata. Ova promjena otežava formiranje vlade u Federaciji BiH bez podrške Hrvata, smatraju kritičari. Nekoliko mjeseci nakon nacionalnih izbora, proces je zapao u mrtvu tačku”, pojašnjava autor, osvrćući se na odluku koja je izazvala snažne reakcije jednog dijela političke javnosti u zemlji, ali i nekih međunarodnih zvaničnika.

Foreign Policy naglašava i uplitanje izvana, ali i kontroverze oko navodnog Schmidtovog bliskog odnosa sa susjednim zemljama.

č𝘭𝘢𝘯𝘢𝘬 𝘴𝘦 𝘯𝘢𝘴𝘵𝘢𝘷𝘭𝘫𝘢 𝘪𝘴𝘱𝘰𝘥 𝘰𝘨𝘭𝘢𝘴𝘢

“Posljednjih godina, BiH se uhvatila ukoštac sa separatizmom u Republici Srpskoj i političkim miješanjem iz susjedne Hrvatske. Neki od Schmidtovih kritičara optužuju ga za podilaženje interesima stranaca, posebice u Hrvatskoj. Neimenovani visoki europski diplomat rekao je za Foreign Policy da je Schmidtov bliski odnos sa zemljom javna tajna u Sarajevu. Njegova politička stranka, Kršćansko-socijalna unija desnog centra, dugo se povezivala s hrvatskom vladajućom strankom; obojica su članovi iste stranke u Europskom parlamentu. Schmidt je 2020. primio Red Ante Starčevića, jedno od najvećih hrvatskih odlikovanja“, dodaje autor.

Isti visoki diplomat je rekao da bi amandmani koje je uveo Schmidt mogli potkopati bh. demokraciju. “U BiH mnogi favoriziraju vlastite klanove. Ali da bi se to formaliziralo i uklesalo u kamen je bolno, posebno za one koji još uvijek vjeruju u BiH kao jednu državu i žele je vidjeti kao normalnu europsku građansku demokraciju”, rekao je, govoreći pod uslovom anonimnosti.

“Ova je odluka donesena protiv demokratskih vrijednosti i bit će štetna u budućnosti”, zaključuje.

Protivnici također ističu da je Schmidtov pristup u suprotnosti s pristupom onih koji traže centraliziraniju BiH koja je u skladu Europskom unijom.

“Za mnoge ljude Schmidt je personifikacija arogancije”, rekao je Hamza Karčić, vanredni profesor na Univerzitetu u Sarajevu. Dodaje kako mnogi smatraju da se radi o osobi koja radi sve protiv osnovne ideje svog posla, a to bi trebalo biti poticanje državnih struktura i slabljenje etničke politike.

Međutim, Schmidt je zanijekao da su prošlogodišnji amandmani pogodovali Hrvatima, inzistirajući na tome da je taj potez bio nužan kako bi se spriječilo da stranke blokiraju reforme, pa čak i funkcioniranje države.

“Stranke u BiH su se pretvorile u monolitne strukture koje brane nacionalne ili etničke interese. Neko mi je rekao: ‘Mi nismo jedna država. Mi smo tri jednostranačke države.’ Ima tu dosta istine”, rekao je za Foreign Policy.

Schmidt je krivicu za bh. sukobe pripisao političkoj eliti, ističe autor teksta.

“PRAGMATIČNA” POLITIKA
“Nisam doživio zemlju u kojoj je podjela između političke klase i običnih ljudi tako velika. Ono što se događa u BiH je odgovornost ovih odraslih ljudi, političkih ljudi. … Mi [međunarodna zajednica] nećemo biti tvorci nacije”, dodao je.

“Schmidtova “pragmatična” politika, kako je sam opisuje, u skladu je s dugogodišnjim pristupom zapadnih vlada, uključujući Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, koji su prioritet dali stabilnosti u BiH nastojeći uravnotežiti moći triju etničkih zajednica. I Sjedinjene Države i Velika Britanija pozdravile su Schmidtove promjene prošle godine. Međutim, podijeljeni lideri u BiH teško se slažu oko velikih reformi, uključujući one koje bi pravni sistem zemlje uskladile s ostatkom Europe. Kao rezultat toga, BiH bi se mogla suočiti s mračnim izgledima za pridruživanje EU, uprkos tome što joj je prošle godine dodijeljen status kandidata”, navodi se dalje u analizi.

U očima Schmidtovih kritičara, stabilnost dolazi po cijenu zadovoljenja zahtjeva najmoćnijih političkih igrača u Bosni.

“Upravo je politika stabilnosti ono što nas je dovelo do tačke na kojoj se sada nalazimo”, rekao je politolog Jasmin Mujanović. Dodaje kako je rezultat ove politike da lokalne elite igraju protiv zapadnih interesa za vlastitu korist. Te elite sada uključuju nacionalističke figure poput Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske; Dragana Čovića, lidera HDZ BIH, i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Prava stabilnost doći će jačanjem transparentnih institucija i vladavine prava, dodao je Mujanović.

Autor teksta nastavlja ističući kako neki protivnici strahuju da bi Schmidtovo obnašanje uloge visokog predstavnika koji izaziva podjele mogao odvratiti bh. građane od Zapada.

“Ne smijemo poistovjećivati [Ured visokog predstavnika] sa Schmidtom, koji loše obavlja svoju dužnost kao diplomata i desničarski političar”, rekao je Irfan Čengić, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, dodajući da položaj ostaje bitan u postkonfliktnoj BiH. Ipak, drška EU unutar zemlje ostaje na historijski niskom nivou: 92 posto Bošnjaka, 95 posto Hrvata i 64 posto Srba, prema istraživanju Nacionalnog demokratskog instituta iz Washingtona iz 2021. godine.

Za sada je jasno da Schmidt ne obraća previše pažnje na svoje kritičare. Čini se da je pronašao svoju formulu za manevrisanje unutar BiH, smatra autor teksta i zaključuje Schmidtovim riječima:

“Kompromis se ovdje smatra znakom slabosti. Moraš biti 100 posto da ili ne”.